Magi, naprotiv, pitanje je vrlo opravdano.

Različite biljke daju i različit kvalitet mleka. Za sojino sam tako reagovala jer je za soju naveliko potvrđeno da je u iole znatnijim količinama štetna namirnica (od nekih stvari baš da se naježiš), ali postoje druge prihvatljive alternative za one koji iz nekog razloga ne mogu ili ne smeju da piju pravo mleko. Pirinčano je nutritivno najpraznije i gotovo po pravilu sadrži male količine arsenika (ispostavilo se da pirinač, za razliku od ostalih biljaka, koje se prirodno "prečišćavaju", zadržava u sebi sav arsenik iz okruženja, a neizbežno ga ima u vodama kojima se navodnjava), tako da se npr. ne preporučuje da se daje maloj deci, a iskreno, ne bih ga ni ja rado pila, budući da je arsenik hemikalija koja se taloži u organizmu. Bademovo mleko je izuzetno bogato korisnim hranljivim sastojcima, ali za mnoge ljude predstavlja opasan alergen (stalno pominjemo koliko je prenaduvana ta priča o "štetnosti" kravljeg mleka - konkretno je alergija na badem mnogo češća nego netolerancija na laktozu ili alergija na mleko). Ovseno mleko ima, grubo rečeno, "osrednji" nutritivni kvalitet (pričam o mleku napravljenom u domaćoj varijanti, ne o onom koje je dodatno obogaćeno vitaminima i mineralima) i ima tu manu što sadrži gluten pa ga ne mogu piti oni koji su netolerantni na gluten, ali to je manje od 0,5% ljudi; po delovanju na lipide u krvi spada u bolji izbor. Za proseno mleko nažalost nemam dovoljno podataka, ali verujem da je ono tu negde u rangu ovsenog - dovoljno kvalitetno da se može bez bojazni koristiti.
Šta je mana svih biljnih mleka - ona prirodno nemaju sve one nutrijente koje sadrži npr. kravlje mleko, tako da moraju veštački da se obogate vitaminima i mineralima; u protivnom ne smeju da se tretiraju kao zamena za mleko. Jedan od problema vezanih za to "obogaćivanje" jeste dodavanje masnoća, često onih lošijih biljnih masti, a u mnoga se dodaju šećer i razni ugušćivači, koji im dodatno povećavaju sadržaj UH. U jednom prilično obimnom istraživanju koje je sprovedeno na deci, ispostavilo se da biljno mleko više doprinosi gojaznosti nego kravlje mleko, čak i kada je posredi mleko sa većim procentom masnoće. Tu je još i problem apsorpcije kalcijuma, koji se u neuporedivo nižem stepenu iskorišćava iz biljaka i biljnih proizvoda, zatim manjka proteina (mlečni protein je najiskoristiviji od svih proteina, zato bilderi i krkaju surutkine proteine radije nego da krkaju meso), te još nekih bitnih hranljivih sastojaka. Generalno, istraživanja iz poslednjih godina malo su spustila na zemlju "mlekomrsce", povećana je preporučena količina mleka (po standardima Svetske zdravstvene organizacije i još nekih sličnih zdravstvenih organizacija) i mleko se i dalje smatra nezamenljivom namirnicom, pošto još nismo toliko napredovali da sami napravimo mleko koje će po kvalitetu biti jednako onom koje je stvorila priroda. Još ću da pomenem da se kravlje mleko, iako potvrđeno negativno deluje na prostatu, povezuje s nižom stopom nekih vrsta kancera (pogotovu kolorektalnog), a nedavno se pokazalo da bi moglo imati i vrlo povoljno delovanje u prevenciji raka dojke, dok bi biljna mleka, zbog svog višeg sadržaja UH, u tom slučaju bila direktno štetna. Neki opšti zaključak je da nas biljna mleka neće ubiti, ali da ne mogu da zamene pravo mleko.
I šta sad ja da radim, hahah, kad god se pomene mleko, napišem ogroman post u njegovu odbranu.

Ali vreme je da batalimo neka štetna pomodarstva, priroda je stvorila sasvim dovoljno namirnica da opstanemo kao vrsta, a nauka sve više potvrđuje da se naši pokušaji da stvaramo nove vrste hrane uglavnom ne završavaju srećno. (Podsetiću samo na istorijat margarina i šećera.)
Neno, Cirkončiću, VI ste naša zlata!
Još se borim s viškom vode, mada je bolje stanje nego juče. Imala sam male izmene u jelovniku, upisaću to, ali je sve bilo pod kontrolom.

Napadi alergije su mi se drastično proredili otkako sam izbacila skrob iz jelovnika, ali kada ćapi mrav, tu nema pomoći.

Ne znam gde da postavim recept za čili, toliko je dobro ispao da bi bilo krajnje sebično da ga ne podelim s drugima. (Da ne pričam koliko jeftinije nego u prodavnici - po grubom računu, šest-sedam puta.) Nisam uspela da pronađem da imamo neki tred sa zdravom zimnicom, pa bih volela da otvorim i tu temu, ali ne znam da li bi to išlo u recepte ili kontrarecepte. Pomažite ako imate ideju gde bismo mogli da uturimo zimnicu!
I klopa:
D: 2 jabuke
U: kefir + dodaci
R: hilandarska salata (manje masna feta + maslinovo, beli luk, origano, limun), krastavci
U: lubenica
V: parče mesa (ili nešto slično), salata, mleko, možda i neko grilovano ili dinstano povrće