Leonida, u pravu si. Ipak,
Volja je sa dobrom namerom iznela ono što ona misli da je ispravno. E sad, tu su prisutne neke zablude i nesporazumi, to je druga priča. Ali, raščistićemo te nesporazume.
Inače, nisam u menopauzi, ne znam otkud ti podatak da sam u menopauzi?!

Nemam ni predklimakterične simptome ni promene, tako da ovaj aspekt priče nije aktuelan za moj konkretan slučaj.
Inače, moj holesterol je bio samo za nijansicu iznad granične vrednosti

(pre 20 godina granica je bila 8 a sada je 5).
Volja, hvala ti na dobronamernim komentarima i sugestijama. Nažalost, ovde vidim neke nesporazume.
Kao prvo, između ishrane koja uključuje dovoljan i redovan unos proteina i ishrane sa previše masnoća NE STOJI ZNAK JEDNAKOSTI.
Ne smeš da mešaš pojmove. Neko može da unosi redovne proteine, kao ja, da pritom uzima prozvode životinjskog porekla – vrste mlečnih proizvoda i vrste mesa sa kojima ne da neće uneti previše masti životinjskog porekla nego čak može da ih unosi i premalo.
Masti životinjskog porekla ne znače nešto loše i nepoželjno. Naravno, kako koje i zavisno od količine, kombinacija u ishrani i sveobuhvatnog načina ishrane.
Holesterol u krvi se stvara, najvećim delom, tako što ga telo samo stvara – 2/3 dolazi na taj način a manji deo unosimo ishranom. Plus, stres i sekiranje može da poveća nivo holesterola u krvi.
Najgore za krvne sudove u smislu holesterola i triglicerida je sledeće: UH, UH u kombinaciji sa masnoćama, biljne masnoće (loša biljna ulja, margarini).
Osobe koje imaju višak holesterola u krvi i trigliceride iznad granice (moji trigliceridi su veoma niski) su čak češće osobe koje jedu premalo proteina životinskog porekla i previše testa, žitarica, hleba i slatkiša. Svi pekarski proizvodi (osim običnog hleba) i svi slatkiši i grickalice, razne pite koje se kupuju… predstavljaju upravo tu najpogubniju varijantu – masnoća (loša)+ UH u kombinaciji – i to je ono što je najnezdravije. Osobe nesklone životinjskim proteinima su u mnogo većoj verovatnoći da unose loše masnoće u kombinaciji sa skrobom (krompir plus biljno ulje), itd.. Prekomerna upotreba rafinisanog suncokretovog, kukuruznog i sojinog ulja je najveći uzročnik bolesti krvnih sudova. Svinjsku mast je najbolje koristiti za prženje hrane.
Možeš da baciš pogled i na stranu 195 ovog dnevnika gde sam copy&paste post (u vezi sa nekim nesporazumima na temu masnoća) koji sam ranije pisala kod Narcise. Taj post se više tiče odnosa ljudi prema masnoćama odnosno nesporazuma na prvom mestu.
Proteini, zatim proteini životinjskog porekla, su nam svima neophodni i to nije stvar izbora. Potrebni su i tebi i Leonidi i meni, osim ako je neko sa druge planete i sa drugačijom strukturom tela / organizma. Proteine je neophodno unositi više puta u toku jednog dana jer telo ima sposobnost da
samo ograničenu količinu proteina iskoristi u jednom momentu, tako da se ne može u jednom obroku uneti zaliha za kasnije. Telo ne stvara zalihe proteina. Svi smo čuli za pojam ,,proteinska ishrana, proteinski režim,,.
A moja ishrana – sa redovnim unosom proteina, nije čak ni proteinska nego jedna normalna ishrana sa minimalnim unosom proteina. Minimum od 0,75 – 0,80 gr proteina po kilogramu telesne težine nam je svima neophodan. Čak sam na poslednjim lab.nalazima imala neki parametar u nalazu urina koji kad bi se doslovno tumačio, može da znači da imam premalo proteina u ishrani.
Kao što spomenuh gore, najmanje 2/3 našeg holesterola u krvi nastaje tako što ga telo proizvodi. Ovo varira od osobe do osobe, može da zavisi i od nekih naslednih faktora, načina života, funkcionisanja nekih organa i žlezda, tako da može da se kaže da je neko manje a neko više sklon da proizvodi ovaj holesterol. U svakom slučaju, holesterol nam je potreban, hrani mozak, štiti od depresije, antioksidans je, štiti od raka, pomaže u borbi organizma protiv stresa, itd…. Zašto telo proizvodi više holesterola u uslovima stresa? Verovatno zato što mu je taj holesterol upravo potreban u borbi protiv stresa a što ga inače nema dovoljno.
Holesterol je potreban i za proizvodnju hormona kao što su kortizol i sva tri polna hormona: testosteron, estrogen i progesteron, koristi se za izgradnju nervnih vlakana i prenošenje nervnih impulsa, kao i za jačanje imuniteta. Bez holesterola mozak ne može da funkcioniše. Naravno, ne treba sebi dozvoliti povišene vrednosti holesterola.
Moj otac npr ceo život voli upravo masno meso (dakle masnije nego što bi trebalo) i nikad nije imao povišen holesterol. Moj prijatelj jede savršeno, bavi se sportom, ima potpuno sređen život, mlađi je od mene i bori se sa povišenim holesterolom već godinama.
Proteini u ishrani dakle nisu isto što i premasna ishrana. Proteini su jedno a masnoće su drugo. Mlečni proizvodi sa povišenim % masnoće, npr pavlaka, se u ishrani i ne tretiraju kao mlečni proizvodi nego kao masnoće, pa se tako valja i odnositi prema njima – u smislu doziranja i kombinovanja. Na isti način, ni slanina se ne tretira kao meso ili kao masno meso nego kao masnoća. A što se tiče mesa, nije u redu jesti samo belo meso, nego je u ishrani neophodno i crveno meso.
Piramide, kvadrati, romboidi, stari ili novi i pitanje da li moja ishrana liči na staru ili novu piramidu…. nebitno je, proteini su nam potrebni. Proteini životinjskog porekla su nam potrebni, kao što reče Leonida, nezavisno od stare ili nove ,,škole,,. Masnoće životinjskog porekla su nam potrebne – pravilno dozirane i kombinovane. Veliki deo masnoća biljnog porekla koje su najviše zastupljene u ishrani prosečne populacije su nezdrave i pogubne za krvne sudove (masnoće iz svih slatkiša, pekarskih proizvoda, raznih jela koja mogu da se kupe gotova ili da se naprave).
Masnoća u krvi je dakle najpre posledica viška UH, loše kombinovanih UH i skroba (kombinovanih sa masnoćom, a pogotovo lošom masnoćom), viška masnoća uopšte naravno, načina života – stresa i sekiracije, viška kafe (kafa je dobra ako se ne prelaze granice), viška alkohola, itd…
Ja pijem nešto više kafe nego što bi trebalo. Potrebno je da povećam količinu ribe u ishrani, jer sam u poslednje vreme zanemarila ovu namirnicu, da smanjim količinu kafe, da pokušam da smanjim nivo stresa i sekiranja. Što se tiče mojih proteina (životinjskog porekla) u ishrani, njih nema viška niti ima viška životinjskih masnoća - s obzirom na konkretne vrste mesa i sira koje jedem, kao i s obzirom na količine. U svakom slučaju – proteini životinj. porekla nisu sinonim za masnoće životinjskog porekla, odnosno mogu da budu izvor u manjoj ili većoj količini, zavisno od odabira namirnice, ali se to nikako ne podrazumeva odnosno ova dva nisu sinonimi.
Odlično sredstvo za skidanje holesterola i triglicerida je surutka (upravo životinjskog porekla). Naravno, surutka ima i mnoga druga dobra svojstva. Ja sam pre dobijala tu kozju surutku, sir, mleko… sad nažalost više nemam tu mogućnost. Ali, planiram da ponovo počnem da nabavljam pa kako god, makar da kupujem na pijaci. I sada, kada sam na ovom lečenju i primam svakodnevne infuzije, kada koristim đumbir na dnevnom nivou – baš sam radoznala da li će taj đumbir imati neki uticaj na krvnu sliku, a to ću da proverim nakon nekog vremena.
Npr, osobe koje su prešle na neku vrstu LCHF ishrane, recimo umeren LCHF, svele su holesterol i trigliceride na zdrave nivoe.
Najčešće su osobe koje zanemaruju proteine u ishrani, izbegavaju životinjske masnoće a po pravilu jedu više UH i biljnih masnoća nego što bi trebalo –upravo osobe sa viškom holesterola i triglicerida u krvi.
Volja, ja bih imala neka zapažanja u vezi sa tvojim procesom mršavljenja i nekim tvojim pogledima na taj proces. Ako mi dozvoljavaš, ako razumeš da sam dobronamerna i ako si spremna da odškrineš malo uma i prostora da prihvatiš i neke drugačije poglede, ja ću ti to napisati. Meni je drago što ti ide dobro kao što ti ide i volela bih da se rešiš nekih iluzija i samim tim značajno sebi olakšaš taj proces i apsolutno dođeš do trajnog rešenja a na što lakši način.
