Izvinjavam se što se petljam...
Za meso sam pokušala da ti objasnim. Mast, mast, mast (1g masti = 9 kcal). Kad se peče, prži, dosta se istopi i ostane u tavi - tepsiji, a ovako ga direktno smjestimo u želudac.
Simpatičan mi ovaj Narcisin igrokaz sa mesom... sve zamišljam kako se molekulčići i kalorijice koprcaju..

Narcisa peče ili prži meso a kalorijice beže i otpadaju po tepsiji a ona ih lepo odstrani i baci i tako dobije niskokaloričan ručak.. sva sreća pa ima tepsiju hehe.... ali zato kod sušenja nemaju kud da pobegnu... Narcisa, vidi se da ste ti i meso u vezi koja je tek u usponu, mislim nije neka duga veza u pitanju, još uvek se upoznajete... hehe.
Ne bih rekla da to ovako funkcioniše... iako nisam nikakav ekspert za meso... Meso je nemasno/ srednje masno / masno zato što je takav i takav komad mesa (i naravno zavisi i od načina pripreme - pečenje ili prženje u dubokom ulju ili na roštilju ili kuvanje ili dinstanje, ali to je druga tema)... a ne zato što mast ima ili nema kud da ode tj ima tepsiju u koju može da zbriše...
Npr svinjsko meso…..
Meso je kvalitetno sa oko 60% vode i 20% masti. Kalorična vrednost mesa iznosi: mršava svinjetina ima 161 kaloriju, sadrži 20 g proteina i 9 g masti; srednje masna svinjetina ima 280 kalorija, a sadrži 16 g proteina i 24 g masti. Masna svinjetina ima 371 kaloriju, a sadrži 14 g proteina i 35 g masti. Svinjska glava i noge imaju 548 kalorija, a sadrže 27,8 g proteina i 48,4 g masti. Svinjsko meso je na preseku prošarano mekim tankim masnim tkivom jasnocrvene boje. U poređenju sa govedinom, ima finiju strukturu mesa, pa joj treba malo vremena za sazrevanje. Slanina treba da bude svetle boje, čvrsta, pa čak i tvrda. Svinjsko meso se koristi u svežem i osušenom stanju ili prerađenom u sveže ili suhomesnate proizvode ili konzervisano.
Meso se konzervira za kasniju upotrebu, i to sušenjem, soljenjem, salamurenjem i dimljenjem. Sve su metode dobre jer sprečavaju razvijanje mikroflore kvarenja. Sušenjem komada mesa, kobasica, slanine i slično, nastaju suhomesnati proizvodi karakteristični po bitnom smanjivanju vlage i dobijanju specifičnog mirisa zrenja i boje. Kada se konzumira raznovrsna hrana među kojom ima i suhomesnatih proizvoda, nema nikakvih opasnosti po zdravlje. Da bi se površina suhomesnatih proizvoda još bolje sačuvala od mikroflore kvarenja i insekata, vrši se dimljenje, što se u tehnologiji prerade smatra završnom fazom u obradi takvih proizvoda. Osušeni, pa odimljeni proizvodi mogu veoma dugo da se čuvaju. Takođe, sušeno i odimljeno meso može da se konzumira sirovo, kuvano ili pečeno. Ovakvo meso ima izuzetnu energetsku vrednost i dobra je hrana za hladne dane. Itd, itd..
……..
Elem, suvo meso se jede u manjim količinama i treba da se ograničava i nikako se ne jede u istoj količini kao sveže meso… Primetili ste valjda kako male količine mogu da vas zadovolje i drže sitim dok 4 zalogaja svežeg mesa nisu baš neki način da se zasitimo i zadovoljimo. Zato se i služi jedan oval suvog mesa za npr 4-5 ljudi da uzmu po malo a ne svakome po 300 grama… (pa vi vidite šta znači jedna kompletna gozba na npr slavi – predjelo sa pršutom i sirom, možda i kajmakom, plus glavno jelo ili pečenje, plus hleb, plus gibanica, plus kolač ili torta.. a svaka etapa gozbe pojedinačno može da bude dovoljan obrok samo za sebe – samo predjelo ili samo glavno jelo npr pečenje ili samo gibanica ili samo torta… zato su ovakve gozbe samo izuzetan razvrat i na njih se treba pripremati tako što se prethodnih dana jede što čistije a posle njih takođe, i po mogućnosti planirati šta se jede na ovim gozbama – da se ne jede baš sve…)
Zašto je kaloričnije (?)... pa valjda zato što je ono koncentrovano dakle ,,zipovano,,. Ono je dehidrirano tako da je u manjoj količini / zapremini sadržano više. Uporedite kalorijsku vrednost svežih šljiva i suvih šljiva, svežih smokava i suvih smokava – ista stvar kao i sa mesom (odstranjivanje vlage). Kilogram svežih šljiva i kilogram sušenih šljiva nije isto. Mnogo više komada šljiva stoji u kilogramu suvih šljiva nego u kilogramu svežih. Ili grožđe.. sveže crno grožđe 54 kcal / 100 grama a suvo /grožđice 246 kcal / 100 grama, suvo voće prosečno 287 kcal / 100 grama.
Ista stvar i sa mesom.
Osim toga, suvo meso je usoljeno i malom količinom se unosi dosta soli, a sa unosom soli ne želimo da preterujemo. Prema tome suvo meso se nikako ne može jesti u količinama kao sveže. Svako od nas bi mogao, uslovno rečeno, da pojede šniclu od 250 grama nemasnog ili srednje masnog mesa dok kada bismo jeli takve količine suvog mesa – ne bi nam baš bilo dobro i ne bi nam preterano prijalo, ne bi nam to tako lako išlo… Jednostavno, sve i da hoćemo da jedemo velike količine suhomesnatih proizvoda, to nije baš najpreporučljivije sa zdravstvenog aspekta. Suvo meso je zdravo, energetski vredno za konzumiranje ali ga treba dozirati. Takođe i suvo voće doziramo. I jedno i drugo predstavlja koncentrovane / zipovane proizvode da tako kažem (mnogo u malom pakovanju).